Ideja da europski teritorij bude mirno ujedinjen bio je san mnogih ljudi već dugo vremena. Nakon razornih učinaka Prvog svjetskog rata ova je ideja postala popularnija, ali tek nakon Drugog svjetskog rata izvršeni su pravi koraci. Dana 1. studenog 1993., pod trećom Delorskom komisijom, Ugovor iz Maastrichta stupio je na snagu, a Europska unija je konačno stvorena, uključujući strane i unutarnje poslove uz Europsku zajednicu.

Europska unija je rasla od 6 zemalja osnivača (Francuska, Njemačka, Italija, Belgija, Nizozemska i Luksemburg) do 28 članica i drugih zemalja koje kandidiraju za članstvo. Da bi postala članica, zemlja mora ispuniti kriterije iz Kopenhagena. One zahtijevaju stabilnu demokraciju koja poštuje ljudska prava i vladavinu prava; funkcionalno tržišno gospodarstvo;  prihvaćanje obveza iz članstva, uključujući pravo EU.

Glavni ciljevi EU-a su osigurati slobodno kretanje ljudi, roba, usluga i kapitala na unutarnjem tržištu, donijeti zakonodavstvo u pravosuđu i unutarnjim poslovima te održavati zajedničke politike trgovine, poljoprivrede, ribarstva i regionalnog razvoja. U Schengenskom prostoru odobreno je slobodno kretanje i uklonjene su kontrole putovnica. Monetarna unija osnovana je 1999. godine i došla je do pune snage 2002. godine, a sastoji se od 19 država članica EU koje koriste valutu eura.

Kao i mnoge druge zemlje, Hrvatska je također podnijela zahtjev za članstvo u EU 2003. i postala kandidatkinjom 2004. godine. Pristupni proces Hrvatske bio je složen zbog Slovenije. Željeli su da se granična pitanja dviju zemalja rješavaju prije ulaska Hrvatske u EU. Hrvatska je napokon postala članica 1. srpnja 2013.

Pristupni zahtjevi uključuju: reformu pravosuđa za jačanje neovisnosti, odgovornosti, nepristranosti, profesionalnosti i učinkovitosti pravosuđa; pritisak na korupciju i organizirani kriminal (što je rezultiralo uvjerenjem bivšeg premijera Ive Sanadera na poduzimanje mita); ojačati zaštitu manjina; rješavanje otvorenih pitanja povratka izbjeglica; unaprijediti zaštitu ljudskih prava.

Jedna od mnogih mogućnosti koje je Hrvatska dobila iz EU je financiranje iz EU fondova. Hrvatska prima EU sredstva  od 2000. godine kako bi joj pomogla u pripremi za članstvo u EU. Proračun EU osigurava da hrvatske regije u potpunosti razvijaju svoj potencijal, na primjer modernizacijom željezničkih pruga. EU financira inovativne i ambiciozne projekte, poput istraživanja raka. Proračun EU je vaš proračun: od znanstvenika do poljoprivrednika, od putnika vlakom do malih poduzeća, svi imamo koristi od projekata koje financira EU. Neki od mnogih postignuća EU za dobrobit svojih građana uključuju jeftinije mobilne troškove, jeftiniju zračnu putovanja i pristup europskim zdravstvenim uslugama.

Udruga mladih “Mladi u EU” u partnerstvu s Udrugom ZvoniMir  kroz 2018. godinu provodi projekt “EU ZA SVE!”, uz potporu i financiranje Ministarstva vanjskih i europskih poslova,  kojemu je cilj informiranje i educiranje mladih osoba s područja Šibensko-kninske županije o Europskoj uniji, njezinim prednostima za mlade, strukturiranom dijalog. Svrha navedenog projekta je informirati mlade njihovim pravima u EU, mogućnosti koje im se pružaju te kako te mogućnosti iskoristiti.