Neformalno učenje dio je procesa cjeloživotnog učenja kao što je to formalno, strukturirano obrazovanje i informalno, slučajno učenje. Važnost neformalnog obrazovanja vidi se iz vještina i kompetencija koje stječu pojedinci sudjelovanjem u edukacijskim radionicama, tribinama, Erasmus+ projektima mobilnosti za mlade, aktivnostima izviđačkih udruga, volontiranjem, konferencijama mladih, savjetima mladih i sl.

Formalno, neformalno i informalno učenje predstavljaju cjelovit sustav koji djeluje na razvoj pojedinca, odnosno na razvoj generičkih kompetencija koje čine osobu u cijelosti. Potrebe tržišta rada i napredak tehnologije u budućem vremenu, zahtijevat će od pojedinca razvijanje sve više kompetencija i to različitih. U suvremenom svijetu važne su sljedeće kompetencije: snalažljivost, viša razina poznavanja informacijske i digitalne tehnologije, interpersonalna i interkulturalna dimenzija, organizacijske sposobnosti, komunikacijske vještine, poznavanje više stranih jezika i drugo.

Sustav formalnog obrazovanja nudi sadržaje koji bi trebali biti dovoljni za profesionalno usmjeravanje. No, pitanje osobnog razvoja i konkurentnosti danas je poprilično zahtjevno jer je konkurencija na tržištu rada velika. Neformalno učenje dodatak je formalnom obrazovanju i doprinosi razvoju kompetencija, posebice generičkih. Možemo reći da je neformalno učenje, barem kroz organizacije civilnog društva, manje ograničeno pravilima, zahtjevima i ocjenjivanjem pa je tako i manje stresno za pojedinca. Samim time, postoji veća sloboda i otvorenost za kreativnost, a motivacija je intrinzična obzirom da svatko bira što želi učiti, koje vještine razvijati i na koji način.

Proučavanjem ove tematike, može se kazati da neformalno učenje, odnosno programi, projekti, aktivnosti i sl. koje su organizirane od strane organizacija civilnog društva, imaju sve veći značaj, kvalitetu i strukturu koja sudionicima daje više usvojenog znanja, korisnih informacija, mogućnost uvježbavanja vještina, mogućnost razmjene iskustva i buduću suradnju na lokalnoj, nacionalnoj i internacionalnoj razini. Mladi ljudi uključuju se u programe ovog tipa jer i sami žele unaprijediti osobnu kompetenciju, interpersonalne, ali i one kompetencije koje su im potrebne za profesionalni rad. Istraživanja neformalnog oblika učenja, civilnog društva i njihovog utjecaja na razvoj generičkih kompetencija, važna su radi prikazivanja dobrobiti koje takvi oblici učenja imaju na pojedinca i kako bi se što više radilo na unapređivanju programa kao što je Erasmus + i sl. Kao nedostatak ovakvih projekata, programa i aktivnosti, moglo bi se navesti manjak strukturirane i tako javno objavljene evaluacije. Kroz strukturirano evaluiranje projekata, moguće je raditi na nedostacima i povećati kvalitetu organiziranja i izvođenja istih.

Dana 16.11.2022. godine Udruga mladih „Mladi u EU“ održat će predavanje „Neformalno obrazovanje“ u Narodnoj knjižnici Knin, s ciljem poticanja mladih na uključenje u različite neformalne programe radi stjecanja novih znanja i kompetencija.

Kako bi dobili odgovore na  pitanja, produbili vlastita znanja i dobili potrebne informacije uvijek nam se možete obratiti u  info uredu u Kninu te putem e-maila: info@mladi-eu.hr ili na broj telefona 022/212 834.

U sklopu projekta „Budimo aktivni“ želimo mladim osobama s područja grada Knina i okolice predstaviti važnost pravodobnog i pravovaljanog informiranja. Samo informirani i osviješteni mladi mogu biti jamstvo i generator pozitivnih promjena u društvenoj zajednici. Projekt „Budimo aktivni!“ provodi Udruga mladih „Mladi u Europskoj uniji“. Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda.