Uloga volonterstva, kao jednog od najčešćih i najzastupljenijih oblika građanskog aktivizma, prepoznata je u razvijenim društvima zapadne demokracije, posebice unutar sustava odgoja i obrazovanja gdje škole preuzimaju aktivnu ulogu u poticanju i razvoju školskog volontiranja. U Hrvatskoj, naprotiv, volonterstvo još uvijek nije odgovarajuće zastupljeno u školskim kurikulumima te mu se ne posvećuje potrebita pažnja na svim razinama odgojno-obrazovnog sustava. Vlada Republike Hrvatske u Nacionalnoj strategiji stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva od 2012. do 2016. godine naglašava potrebu za dodatnim naporima kako bi se odgoj za volontiranje i volonterske aktivnosti sustavno uključio u odgojno-obrazovni sustav.

Školsko volontiranje ima mnogo prednosti kako za učenike/ce volontere/ke, tako i za školu te cjelokupno društvo. Među njima važno je istaknuti da učenici/ce volontirajući razvijaju samopoštovanje, stječu nova znanja i vještine te nova poznanstva, osjećaju se korisnima te korisno provode svoje slobodno vrijeme, a neki od njih, volontirajući za druge, stječu svoja prva profesionalna iskustva. U mnogobrojnoj literaturi ističe se da mladi volontiranjem razvijaju razumijevanje za društvene probleme i suosjećanje s drugima; uče socijalne vještine i razvijaju moralne i etičke koncepte te volontirajući imaju utjecaj na društvene promjene. Sve navedeno od posebnog je značaja u kontekstu promjene razumijevanja obrazovanja, gdje se naglasak stavlja na cjeloživotno učenje, posebice na neformalno obrazovanje i iskustveno učenje.

Škole, s druge strane, uvođenjem volonterskog programa dobivaju školski kurikulum obogaćen novim vrijednostima i vještinama (posebno u kontekstu građanskog odgoja i obrazovanja), povećanu kvalitetu rada te odnosa između nastavnika/ca i učenika/ca. Važno je istaknuti da učenici/ce volonteri/ke mogu pružiti i dodatnu pomoć školskom osoblju; mogu utjecati na smanjenje negativnih ponašanja među mladima, a zasigurno će pomoći i u stvaranju jačeg partnerstva s cjelokupnom zajednicom te promicanju pozitivne slike o školi u javnosti.

Za društvo u cjelini volontiranje mladih ima dalekosežne pozitivne posljedice među kojima navodimo: veću građansku odgovornost i aktivizam među mladima, prevenciju poremećaja u ponašanju, bolju konkurentnost mladih na tržištu rada te bolju socijalnu inkluziju mladih u društvo.

Ovaj članak napisan je u sklopu projekta ”Činimo dobro – volontirajmo!” financiranog iz Europskog socijalnog fonda.