Rat, visoka cijena stanovanja, klimatska kriza, siromaštvo, nejednake plaće i nejednak pristup zdravstvenoj skrbi najveći su izazovi našeg vremena, posebice promatrano iz rodne perspektive. Nažalost, na globalnoj razini sve češće svjedočimo ugnjetavanju žena i djevojčica te napadu na njihova ljudska prava. Na primjer, ženama u Iranu su slobode sustavno ograničene; ženama u Afganistanu talibani pokušavaju izbrisati prisutnost iz javnog prostora; nad ženama u Ukrajini  ruske oružane snage koriste seksualno nasilje kao ratno oružje.

Međunarodni dan žena dobra je prilika za razmišljanje o napretku postignutom u okviru rodne ravnopravnosti i prava žena. Činjenica da je sve više žena na pozicijama moći govori o vidljivom napretku u borbi protiv nejednakosti između muškaraca i žena. U 2022. godini EU je napravila važne napretke u zakonodavstvu za unaprjeđivanje rodne ravnopravnosti. Ipak, u političkom području, nekoliko država članica još uvijek zaostaje u pogledu sudjelovanja žena unatoč višestrukim prednostima.

Napredak u rodnoj ravnopravnosti u EU

Politička neprijateljska reakcija protiv prava žena nastavio se i pojačao. Seksualno i reproduktivno zdravlje i prava žena ponovo su napadnuti. Na primjer, u Poljskoj, koja je usvojila drakonski zakon protiv pobačaja, branitelji ženskih reproduktivnih prava poput Justyne Wydrzyńske suočeni su sa sudskim uznemiravanjem. Također, sudjelovanje žena u znanstvenim i tehnološkim sektorima u Europi i dalje je nisko. Zapošljavanje većeg broja žena u tehnološkom sektoru moglo bi biti ključno za smanjenje tzv. talent gap-a.

EU Inicijative za Međunarodni dan žena

Iz ovog razloga, povodom Međunarodnog dana žena 2023., Europski odbor regija organizira konferenciju From local to global: fostering women’s leadership in a changing world („Od lokalnog do globalnog: poticanje ženskog vodstva u svijetu“) koji će se održati 14. ožujka 2023. Konferencija će se fokusirati na iskustva ženskih lidera  u njihovim zemljama, gradovima i regijama, naglašavajući njihovu ulogu kao protagonista u oblikovanju budućnosti svojih zajednica i naglašavajući izazove u poticanju spolne ravnopravnosti u donošenju odluka. Događaj možete pratiti i online ovdje.

Komisija je danas objavila svoje Izvješće o rodnoj ravnopravnosti u EU-u za 2023.  dajući najnovije informacije o koracima poduzetim za postizanje Strategije za rodnu ravnopravnost 2020.-2025. Također, sutra pokreće svoju kampanju o osporavanju rodnih stereotipa, važnom rezultatu Strategije za ravnopravnost spolova. Komisija će sutra, u znak priznanja za značajne korake prema rodnoj ravnopravnosti koje su postigle akademske i istraživačke organizacije, objaviti dobitnike Nagrade EU-a za prvake u rodnoj ravnopravnosti.

Inspirirajuće priče žena iz EU država

Kolinda Grabar Kitarović | Hrvatska

Bivša je ministrica vanjskih poslova i europskih integracija. Bila na dužnosti veleposlanice Republike Hrvatske u SAD-u, te pomoćnica glavnog tajnika NATO-a za javnu diplomaciju. 2015. postala je prva hrvatska predsjednica, te je izabrana za predsjednicu Vijeća žena svjetskih lidera (Council of World Women Leaders).

Sanna Marin | Finska Najmlađa premijerka Finske te neko vrijeme i najmlađa na takvoj poziciji na cijelom svijetu. Ona vodi koalicijsku vladu koja ima pet žena na ključnim pozicijama.

Greta Thunberg | Švedska Mlada aktivistkinja koja je tri tjedna izostajala iz škole kako bi prosvjedovala protiv klimatskih promjena ispred švedskog parlamenta. Osnivačica Fridays for Future, pokreta koji se proširio svijetom i inspirirao njezinu generaciju na djelovanje.

Milena Kadieva | Bugarska Nedavno je trijumfirala na dodjeli nagrada Žene Europe. Radilo se o osnivanju Zaklade Gender Alternatives, specijalizirane za pomoć žrtvama nasilja nad ženama.

Laura Codruta Kövesi | Rumunjska Vodila je borbu protiv mita u zemlji koja se smatra jednom od najkorumpiranijih u EU. Vodila je rumunjsku Nacionalnu antikorupcijsku upravu (DNA) i osigurala osude protiv ministara, gradonačelnika i zastupnika.

Johanna Nejedlová | Češka Republika Suosnivačica Konsenta, mlade feminističke skupine čiji je cilj pomoći u postizanju rodne ravnopravnosti u Češkoj. Nedavno je dobila priznanje na dodjeli nagrada Women of Europe Awards 2019.

Kiki Dimoula | Grčka Europska nagrada za književnost 2009. Postala je članica Atenske akademije 2002., treća žena koja je izabrana na katedru za književnost.

Beate Uhse | Njemačka Poduzetnica je prvim sex shopovima u Njemačkoj nakon rata razbila tabue i u javnost iznijela temu seksualnosti i erotike, a posebno ženske požude.

Adèle Haenel | Francuska Javno govoreći o seksualnom zlostavljanju za koje kaže da je bila žrtva kao tinejdžerica, bacila je jarko svjetlo na mračnije kutke malog elitnog svijeta kakav je francuska kinematografija.

Judit Polgár | Mađarska Mađarska šahovska velemajstorica i općenito se smatra najjačom šahisticom svih vremena.

Aiste Ptakauske | Litva Nagrađivana spisateljica, filmska scenaristkinja i redateljica, voditeljica kulturnih projekata, predavačica, kulturna trenerica i veleposlanica Litve na pozornici.

Vita Liberte | Latvija Kao odvjetnica i poduzetnica, izvršna direktorica odvjetničke tvrtke u Rigi; alumna prestižnog njujorškog sveučilišta i popularni govornik na lokalnim i međunarodnim konferencijama.

Kaja Kallas | Estonija Bivša zastupnica u Europskom parlamentu, sada predsjednica oporbene Estonske reformske stranke i žestoki borac za ravnopravnost spolova. Prije godinu dana bila je na putu da postane prva žena premijerka Estonije.

Antoinette Spaak | Belgija Feministkinja i političarka, prva Belgijanka na čelu političke stranke (FDF); u politiku je ušla 1972., a na čelu stranke ostala od 1977. do 1982. godine.

Fátima Cardoso | Portugal Nagrađivana onkologinja koja je imala veliki utjecaj na društvo, međunarodni lider u istraživanju raka dojke. Sada i ravnateljica odjela za bolesti dojke kliničkog centra Champalimaud u Lisabonu.

Monica Cirinnà | Italija Talijanska članica Senata. Zakon koji dopušta istospolne građanske zajednice, donesen 2016., nazvan je po njoj. Cjeloživotna aktivistica za zaštitu okoliša, prava žena i životinja.

Christiane Brunner | Švicarska Suosnivačica Pokreta za oslobođenje žena (MLF) u Švicarskoj, također odgovorna za prvi štrajk žena u zemlji 1991. Također je predsjedala sindikatima i Švicarskom socijalističkom strankom.

Tetiana Yalovchak | Ukrajina Penjačica, motivacijska govornica i autorica. Ona je prva Ukrajinka koja je osvojila najviše vrhove na svakom od sedam svjetskih kontinenata.