Terapijsko jahanje iz temelja je promijenilo koncept ljudske pokretljivosti, pomaknulo granice, nedostupne stvari učinile dostupnim. Prvo istraživanje i studiju o značenju terapijskog jahanja napisao je 1875. godine francuski liječnik Cassaign koji je koristio jahanje kao tretman za različite bolesti te zaključio da je korisno u liječenju nekih vrsta neuroloških poremećaja, gdje je poboljšalo držanje, ravnotežu, koordinaciju pokreta i psihološko stanje.

Za korisnike s invaliditetom konj kao životinja te njegova prisutnost i toplina donose izuzetno velike dobrobiti. Konj je zbog svojih interaktivnih vještina pogodan za sudjelovanje u raznim vrstama aktivnosti uz prisutnost konja kao što su hipoterapija, radna terapija pomoću konja, logopedska terapija uz pomoć konja, psihoterapija uz pomoć konja, te specijalno pedagoško jahanje.

Hipoterapija je oblik medicinskog liječenja gdje se za postizanje terapijskog cilja koriste trodimenzionalni pokreti konja. Posebno obučeni fizioterapeuti, radni i govorni terapeuti koriste ovaj oblik liječenja za djecu i odrasle koji imaju poteškoće u kretanju. Ona pozitivno djeluje na normalizaciju mišićnog tonusa, povećava obim pokreta, kontrolira držanje tijela, poboljšava koordinaciju, ravnotežu, cirkulaciju i disanje, pojačava koncentraciju i pažnju. Pored utjecaja na fizičko zdravlje dokazano je da pozitivno djeluje na učenje, motoriku, poboljšava koordinaciju oko – šaka, vidnu i prostornu percepciju  te djeluje blagotvorno sa emocionalno, psihološkog, socijalnog i edukativnog aspekta.

Kasnije po mogućnostima korisnik s invaliditetom koji je pacijent u rehabilitacijskom procesu može preći i na rekreativno sportsko jahanje te i vrhunsko sportsko jahanje. Fizioterapeut je najodgovorniji član stručnog tima u provođenju hipoterapije, stoga mora biti specijalno educiran za ovu vrstu aktivnosti uz pomoć konja, te imati određeno radno iskustvo. Od ostalih članova tima priključuju mu se i stručni educirani vodiči konja, pratioci jahača i asistenti terapeutu. Za provođenje ostalih aktivnosti uz pomoć konja odgovorni su stručnjaci koji su najeduciraniji u tom području, a to su radni terapeuti u provođenju radne terapije uz pomoć konja, logopedi u provođenju logopedske terapije uz pomoć konja, psihoterapeuti u provođenju psihoterapije uz pomoć konja. Specijalno pedagoško jahanje provode stručni treneri jahanja, psiholozi, specijalni educirani pedagozi, osobe koje su edukacijski rehabilitatori i radni terapeuti. Ne smijemo naravno izostaviti ni volontere bez čijeg dobrovoljnog rada U Republici Hrvatskoj pa čak i u svijetu ne bi postojale ni neke od kvalitetnijih udruga za terapijsko jahanje. Svi ovi stručnjaci zajedno s konjem kroz aktivnosti uz pomoć konja postižu određene terapijske ciljeve i pridonose osobama s potvrđenim invaliditetom.

Provođenjem aktivnosti uz pomoć konja nastoji se poboljšati kvaliteta života pojedinca, a to se postiže kroz trodimenzionalne pokrete kojima se kreće konj i time djeluje na zastupljenost spektra različitih pokreta kod osobe s invaliditetom, održavanja ravnoteže, koordinacije, senzoričke uključenosti, te odgovarajućeg disanja. Aktivnosti uz pomoć konja u terapijske svrhe indicirane su i pogodne za razna stanja i dijagnoze. Važnost ovakve vrste terapije izuzetno je velika, jer osim što pozitivno djeluje na organizam, također pridonosi mentalnom zdravlju i ponašanju pojedinca, te doprinosi njegovoj integraciji u socijalni život i svakodnevne životne aktivnosti. Stoga je rehabilitacijski proces individualno osmišljen za svakog pojedinca (holistički pristup).

Članak je objavljen u sklopu provedbe trogodišnjeg programa „Osmijeh za sve“ kojeg provodi Udruga mladih „Mladi u EU“ u partnerstvu sa jedinicom lokalne samouprave Gradom Šibenikom. Program je financiran sredstvima Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.