Vršnjačko nasilje posljednjih godina postaje vrlo česta pojava. Djeca u školi, ali i izvan nje mogu biti sustavno i uzastopno uznemirivana i napadana od strane svojih vršnjaka. O vršnjačkom nasilju govorimo kada jedno ili više djece uzastopno i namjerno uznemiruje, napada ili ozljeđuje drugo dijete koje se ne može braniti.

Vršnjačko nasilje možemo podijelit na dva glavna oblika fizičko i verbalno. Fizičko ili tjelesno nasilje je najuočljivije te podrazumijeva udaranje, guranje, štipanje, čupanje i sl. Verbalno nasilje najčešće prati fizičko, a podrazumijeva, vrijeđanje, širenje glasina, stalno zadirkivanje, ismijavanje…
U navedenim oblicima nasilja mogu se izdvojiti četiri podvrste nasilnog ponašanja:
– emocionalno nasilništvo,
– kulturno nasilništvo,
– ekonomsko nasilništvo
– seksualno nasilništvo.

Emocionalno nasilništvo podrazumijeva namjerno isključivanje žrtve iz zajedničkih aktivnosti razreda ili dječje grupe kao i ignoriranje. Pod kulturnim nasilništvom podrazumijevamo vrijeđanje na nacionalnoj, religijskoj i rasnoj osnovi, dok ekonomsko nasilništvo podrazumijeva krađu i iznuđivanje novaca. I na kraju, ali ne manje važno seksualno nasilništvo podrazumijeva neželjeni fizički kontat i uvredljive komentare.

Nasilje među djecom može biti izravno i neizravno. Izravno nasilje podrazumijeva ruganje, ponižavanje, kritiziranje, vrijeđanje, naređivanje, naguravanje, udaranje, čupanje. Neizravno nasilje je teže uočljivo (njemu su sklonije djevojčice) kao npr. ogovaranje djeteta, namjerno isključivanje djeteta iz grupnih igara.
Nasilje se najčešće događa na hodnicima, školskim WC-ima i drugim prostorima izvan kontrole nastavnika i drugih odraslih osoba. Također se može događati i u razredu pred drugom djecom, koja u većini slučajeva ne priskače u pomoć žrtvi zbog straha, nedostatka suosjećanja ili nezainteresiranosti. Nasilje u školi je u većini slučajeva kolektivni, a ne individualni čin.

Najčešće žrtve vršnjačkog nasilja su:
• novo dijete u razredu
• dijete s posebnim potrebama (invaliditet)
• hiperaktivno dijete
• dijete nižeg socijalno – ekonomskog statusa
• dijete druge etničke skupine
• mirno dijete
• dijete žrtva obiteljskog nasilja.

Vršnjačko nasilje najčešće se događa u razdoblju od 4. do 8. razreda osnovne škole. Dječaci su više od djevojčica uključeni u vršnjačko nasilje. Međutim kada se radi o izloženosti nasilju, razlika između dječaka i djevojčica je manja. Veća je vjerojatnost da djevojčice budu zlostavljane od strane dječaka i djevojčica, dok su dječaci u većini slučajeva zlostavljani od vlastitog spola. Dječaci su češće počinitelji izravnih oblika nasilnog ponašanja, dok djevojčice učestalije koriste neizravne oblike nasilja.
Vršnjačko nasilje ostavlja kratkoročne i dugoročne posljedice kao što su depresija, nesigurnost i nisko samopoštovanje, nasilje prema vršnjacima, ovisnost o psihoaktivnim tvarima, te riziku od suicida…

Roditelji imaju važnu ulogu u smanjivanju vršnjačkog nasilja, odgajajući dijete u sigurnom domu, s puno ljubavi. Roditelji, članovi obitelji mogu dijete naučiti kako da se nosi s osjećajima ljutnje bez uporabe nasilje. Svi možemo poduzeti korake kojima ćemo smanjiti vršnjačko nasilje.

Članak je objavljen u sklopu projekta “Razumom POBIJEDIMO nasilje!” kojeg provodi Udruga mladih “Mladi u EU” u partnerstvu sa S.Š. Ivana Meštrović – Drniš i Srednjom školom Gračac. Projekt financira Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne skrbi.